Koliko smo puta kao mali od roditelja čuli rečenicu „Ako svi skoče u bunar, hoćeš i ti“? Poruka koju su nam oni ovim putem slali jeste „misli svojom glavom“. Plašili su se da ćemo da se konformiramo drugima.
Konformizam podrazumeva prilagođavanje ili promenu naših uverenja, stavova, ponašanja ili opažanja, tako da ona odgovaraju istim za koje se grupa kojoj pripadamo zalaže. Iako konformizam u određenim situacijama nije loš, on najčešće ima negativnu konotaciju. Da li se onda ovaj proces dešava i na protestima? Pa i ne baš. Protesti, demonstracije, štrajkovi i slični fenomeni su događaji gde se manji ili veći broj ljudi okupi sa nekom zajedničkom idejom i radi ispunjavanja nekog određenog cilja.
Grupe ljudi koje imaju ovakve karakteristike, proučava psihologija mase, koja je grana socijalne psihologije. Koje su to sve karakteristike i kakve su psihološke odlike ponašanja mase? Pre svega, za masu važi to da su učesnici u njoj u stanju visoke emocionalnosti. Svojim ponašanjem, utiču jedni na druge i tako postižu visok stepen uniformisanosti. Usled ovoga, bez potrebe da direktno međusobno komuniciraju, oni dele ista osećanja, uverenja i misli. U ovakvim situacijama, karakteristike individue kao takve se privremeno gube i pojedinac postaje deo gomile. Ovakav položaj osoba dovodi do većeg doživljaja anonimnosti i zajedništva. Ponašanje mase je posledica njihove zajedničke motivacije i ne mora biti iracionalno (kako se često misli). Važni faktori su i grupna kohezija, odnosno stepen u kom su članovi grupe povezani sa samom grupom i homogenost grupe, odnosno sličnost članova grupe, bilo da su osobe apriori slične ili da se kroz pripadnost grupi podstiče sličnost članova.
Rečenicu roditelja sa početka ne treba uvek doslovno shvatiti. Kada imamo svoje ideje, svoja uverenja i stavove i kad ih još mnogo ljudi deli sa nama, to ne znači da se mi prilagođavamo tim ljudima, da nemamo svoje mišljenje. To samo znači da smo pronalaskom zajedništva i međusobne solidarnosti, spremni da ostvarimo neki zajednički cilj, vođeni istom idejom.
J. R.
Protesti su uvek bili snažan izraz nezadovoljstva i društvenih promena, ali i...
3 min čitanjaU jeku protesta koji traju već 111 dana, redakcija Dekodera donosi analizu...
3 min čitanjaPrijavite se na newsletter kako bi dobijali ključne informacije.
Ostavite komentar