Početna Politika i društvo Psihologija mase: zašto nije uvek “sto ljud, sto ćudi”

Psihologija mase: zašto nije uvek “sto ljud, sto ćudi”

deli
deli

Koliko smo puta kao mali od roditelja čuli rečenicu „Ako svi skoče u bunar, hoćeš i ti“? Poruka koju su nam oni ovim putem slali jeste „misli svojom glavom“. Plašili su se da ćemo da se konformiramo drugima.

Konformizam podrazumeva prilagođavanje ili promenu naših uverenja, stavova, ponašanja ili opažanja, tako da ona odgovaraju istim za koje se grupa kojoj pripadamo zalaže. Iako konformizam u određenim situacijama nije loš, on najčešće ima negativnu konotaciju. Da li se onda ovaj proces dešava i na protestima? Pa i ne baš. Protesti, demonstracije, štrajkovi i slični fenomeni su događaji gde se manji ili veći broj ljudi okupi sa nekom zajedničkom idejom i radi ispunjavanja nekog određenog cilja.

Grupe ljudi koje imaju ovakve karakteristike, proučava psihologija mase, koja je grana socijalne psihologije. Koje su to sve karakteristike i kakve su psihološke odlike ponašanja mase? Pre svega, za masu važi to da su učesnici u njoj u stanju visoke emocionalnosti. Svojim ponašanjem, utiču jedni na druge i tako postižu visok stepen uniformisanosti. Usled ovoga, bez potrebe da direktno međusobno komuniciraju, oni dele ista osećanja, uverenja i misli. U ovakvim situacijama, karakteristike individue kao takve se privremeno gube i pojedinac postaje deo gomile. Ovakav položaj osoba dovodi do većeg doživljaja anonimnosti i zajedništva. Ponašanje mase je posledica njihove zajedničke motivacije i ne mora biti iracionalno (kako se često misli). Važni faktori su i grupna kohezija, odnosno stepen u kom su članovi grupe povezani sa samom grupom i homogenost grupe, odnosno sličnost članova grupe, bilo da su osobe apriori slične ili da se kroz pripadnost grupi podstiče sličnost članova.

Rečenicu roditelja sa početka ne treba uvek doslovno shvatiti. Kada imamo svoje ideje, svoja uverenja i stavove i kad ih još mnogo ljudi deli sa nama, to ne znači da se mi prilagođavamo tim ljudima, da nemamo svoje mišljenje. To samo znači da smo pronalaskom zajedništva i međusobne solidarnosti, spremni da ostvarimo neki zajednički cilj, vođeni istom idejom.

J. R.

deli

Ostavite komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane objave
Politika i društvo

Blokadni rečnik: izrazi koji će nas nadživeti

Protesti su uvek bili snažan izraz nezadovoljstva i društvenih promena, ali i...

Politika i društvo

Država, to smo mi: Trenuci koji ukazuju na promene u društvu

U jeku protesta koji traju već 111 dana, redakcija Dekodera donosi analizu...

Dekoder je alternativni mediji koji ti omogućava suočavanje sa kritičkim razmišljanjem. Naši tekstovi namenjeni su onima koji žele potpuno samo da protumače objektivno predstavljenu priču.

Trg Nikole Pašića 7, Beograd
info@dekoder.rs
RBM: IN001480
MBI: 28393148

Newsletter

Prijavi se na newsletter kako bi dobijao najnovije objave i informacije preko mejla.

    Copyright 2025 dekoder. Sva prava zadržava dekoder.rs.